KARUNAPURA SUTTA PIṬAKA
KARUNAPURA Biblioteca de suttas

Colección de Suttas

Selecciona un sutta o una sección

La ficha activa reflejará aquí el sutta, sección o mapa seleccionado.

Diagnóstico
Esperando inicialización…
Preparando biblioteca…
Cargando árbol…
Mapa
Discursos Numerados
8. El capítulo sobre un guerrero

Primer discurso sobre los guerreros

Aṅguttara Nikāya
8. Yodhājīvavagga
Paṭhamayodhājīvasutta
Discursos Numerados
8. El capítulo sobre un guerrero
Primer discurso sobre los guerreros
Aṅguttara Nikāya
8. Yodhājīvavagga
Paṭhamayodhājīvasutta

Algunos guerreros, como algunos bhikkhus, vacilan ante la amenaza de la batalla, mientras que otros emergen victoriosos.

Ruta suttaAN 5.75Sutta Piṭaka›Aṅguttara Nikāya›5. Pañcakanipāta›2. Dutiyapaṇṇāsaka›8. Yodhājīvavagga›Paṭhamayodhājīvasutta
← Suttas
Versiones de traducción
Vista:
Datos de publicación
SuttaCentral
https://suttacentral.net/an5.75/es/isidatta
Título de la publicación
Discursos Numerados
Traductor
Isidatta
Título raíz
Aṅguttaranikāya
Idioma de traducción
Español
Idioma raíz
Pali
Source
https://suttacentral.net/
Número de publicación
sc-es-an-isidatta

“Monjes, he aquí estas cinco clases de guerreros que se encuentran en el mundo. Y, ¿cuáles son esas cinco? He aquí, monjes, algún guerrero cuando ve la nube de polvo, se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no entra en la batalla. He aquí, monjes, semejante guerrero. Ésta es la primera clase de guerrero que se encuentra en el mundo.

“Además, monjes, algún otro guerrero puede soportar la nube de polvo, pero cuando ve las crestas y los estandartes, se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no entra en la batalla. He aquí, monjes, semejante guerrero. Ésta es la segunda clase de guerrero que se encuentra en el mundo.

“Además, monjes, algún otro guerrero puede soportar la nube de polvo, las crestas y los estandartes, pero cuando escucha el tumulto, se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no entra en la batalla. He aquí, monjes, semejante guerrero. Ésta es la tercera clase de guerrero que se encuentra en el mundo.

“Además, monjes, algún otro guerrero puede soportar la nube de polvo, las crestas, los estandartes y el tumulto, pero se encuentra herido y maltrecho por los golpes. He aquí, monjes, semejante guerrero. Ésta es la cuarta clase de guerrero que se encuentra en el mundo.

“Finalmente, monjes, algún otro guerrero puede soportar la nube de polvo, las crestas, los estandartes, el tumulto y los golpes. Habiendo triunfado en la batalla, emerge victorioso y firme a la cabeza de la batalla. He aquí, monjes, semejante guerrero. Ésta es la quinta clase de guerrero que se encuentra en el mundo.

“Éstas son, monjes, las cinco clases de guerreros que se encuentran en el mundo.

“De la misma manera, monjes, he aquí estas cinco clases de personas similares a los guerreros, que se encuentran entre los monjes. Y, ¿cuáles son esas cinco?

“He aquí, monjes, algún monje cuando ve la nube de polvo, se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no mantiene la vida espiritual. Da a conocer su debilidad en el entrenamiento, deja el entrenamiento y regresa al estilo de vida inferior. Y, ¿qué es la nube de polvo en este caso? El monje escucha esto: ‘En tal y cual pueblo, o ciudad, las mujeres y las muchachas son hermosas, atractivas y agraciadas, poseedoras de la suprema belleza de la tez’. Habiendo escuchado esto, se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no mantiene la vida espiritual. Da a conocer su debilidad en el entrenamiento, deja el entrenamiento y regresa al estilo de vida inferior. Esa es la nube de polvo en este caso. Yo declaro que semejante persona es como el guerrero que cuando ve la nube de polvo, se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no entra en la batalla. He aquí, monjes, semejante persona. Ésta es la primera clase de persona, semejante al guerrero, que se encuentra entre los monjes.

“Además, monjes, algún otro monje puede soportar la nube de polvo, pero cuando ve las crestas y los estandartes, se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no mantiene la vida espiritual. Da a conocer su debilidad en el entrenamiento, deja el entrenamiento y regresa al estilo de vida inferior. Y, ¿qué son las crestas y los estandartes en este caso? El monje no escucha esto: ‘En tal y cual pueblo, o ciudad, las mujeres y las muchachas son hermosas, atractivas y agraciadas, poseedoras de la suprema belleza de la tez’, pero él mismo ve a una mujer o muchacha hermosa, atractiva y agraciada, poseedora de la suprema belleza de la tez. Habiéndola visto, se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no mantiene la vida espiritual. Da a conocer su debilidad en el entrenamiento, deja el entrenamiento y regresa al estilo de vida inferior. Estos son las crestas y los estandartes en ese caso. Yo declaro que semejante persona es como el guerrero que puede soportar la nube de polvo, pero cuando ve las crestas y los estandartes, se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no entra en la batalla. He aquí, monjes, semejante persona. Ésta es la segunda clase de persona, semejante al guerrero, que se encuentra entre los monjes.

“Además, monjes, algún otro monje puede soportar la nube de polvo, las crestas y los estandartes, pero cuando escucha el tumulto se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no mantiene la vida espiritual. Da a conocer su debilidad en el entrenamiento, deja el entrenamiento y regresa al estilo de vida inferior. Y, ¿qué es el tumulto en este caso? Cuando el monje se retira al bosque, al pie de un árbol o a una choza vacía, se le acerca una mujer y le sonríe, charla con él, se ríe y se burla de él. Y como la mujer le está sonriendo, charlando con él, riendo y burlándose de él, se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no mantiene la vida espiritual. Da a conocer su debilidad en el entrenamiento, deja el entrenamiento y regresa al estilo de vida inferior. Ese es el tumulto en este caso. Yo declaro que semejante persona es como el guerrero que puede soportar la nube de polvo, las crestas y los estandartes, pero cuando escucha el tumulto, se hunde, se funde, no se prepara a sí mismo y no entra en la batalla. He aquí, monjes, semejante persona. Ésta es la tercera clase de persona, semejante al guerrero, que se encuentra entre los monjes.

“Además, monjes, algún otro monje puede soportar la nube de polvo, las crestas, los estandartes y el tumulto, pero se encuentra herido y maltrecho por los golpes. Y, ¿qué es el golpe en este caso? Cuando el monje se retira al bosque, al pie de un árbol o a una choza vacía, se le acerca una mujer, se sienta o se acuesta a su lado y lo abraza. Cuando hace esto, el monje tiene una relación sexual con ella sin que deje [antes] el entrenamiento y, así, da a conocer su debilidad. Ese es el golpe en este caso. Yo declaro que semejante persona es como el guerrero que puede soportar la nube de polvo, las crestas, los estandartes y el tumulto, pero se encuentra herido y maltrecho por los golpes. He aquí, monjes, semejante persona. Ésta es la cuarta clase de persona, semejante al guerrero, que se encuentra entre los monjes.

“Finalmente, monjes, algún otro monje puede soportar la nube de polvo, las crestas, los estandartes, el tumulto y los golpes. Habiendo triunfado en la batalla, emerge victorioso y firme a la cabeza de la batalla. Y, ¿qué es la victoria en este caso? Cuando el monje se retira al bosque, al pie de un árbol o a una choza vacía, se le acerca una mujer, se sienta o se acuesta a su lado y lo abraza. Pero el monje se desenreda a sí mismo, se libera a sí mismo y va adonde quiere.

“Recurre a un alojamiento aislado: al bosque, al pie de un árbol, a la montaña, al barranco, a la cueva de la montaña, al cementerio, a la espesura de la jungla, al espacio abierto o al montículo de paja. Al haberse ido al bosque, al pie de un árbol o a una choza vacía, se sienta, cruzando las piernas plegadas, enderezando su cuerpo y estableciendo su atención consciente enfrente de él. Y habiendo abandonado el anhelo por el mundo, mora con la mente libre de anhelo; purifica su mente del anhelo. Habiendo abandonado la animadversión y el odio, mora con la mente libre de la animadversión y el odio, compasivo por el bienestar de todos los seres vivos; purifica su mente de la animadversión y el odio. Habiendo abandonado la apatía y somnolencia, mora con la mente libre de apatía y somnolencia, percibiendo la luz, con la atención consciente y clara comprensión; purifica su mente de la apatía y somnolencia.

“Habiendo abandonado la inquietud y el remordimiento, mora sin agitación, con la mente internamente pacífica; purifica su mente de la inquietud y el remordimiento. Habiendo abandonado la duda, mora trascendiendo la duda, sin perplejidad acerca de los beneficiosos estados mentales; purifica su mente de la duda.

“Habiendo abandonado estos cinco impedimentos, obstáculos de la mente, cosas que debilitan la sabiduría, recluido de los placeres sensoriales, recluido de los perjudiciales estados mentales, entra y permanece en el primer jhana… Complacido, alivia su picazón. Al calmarse el pensamiento aplicado y sostenido, entra y permanece en el segundo jhana… el tercer jhana… el cuarto jhana ni penoso ni placentero, que tiene la purificación de la atención consciente mediante la ecuanimidad.

“Cuando su mente es así concentrada, purificada, limpia, sin mancha, libre de contaminación, maleable, manejable y firme, imperturbable, la dirige hacia el conocimiento de la destrucción de las corrupciones. Entonces, entiende esto tal como realmente es: ‘Esta es la insatisfacción’. Entiende esto tal como realmente es: ‘Este es el origen de la insatisfacción’. Entiende esto tal como realmente es: ‘Este es el cese de la insatisfacción’. Entiende esto tal como realmente es: ‘Este es el sendero que conduce al cese de la insatisfacción’. También entiende esto tal como realmente es: ‘Estas son las corrupciones’. Entiende esto tal como realmente es: ‘Este es el origen de las corrupciones’. Entiende esto tal como realmente es: ‘Este es el cese de las corrupciones’. Entiende esto tal como realmente es: ‘Este es el sendero que conduce al cese de las corrupciones’. Cuando conoce y ve así, su mente se libera de la corrupción del deseo sensual, de la corrupción de la existencia y de la corrupción de la ignorancia. Cuando está liberada, llega este conocimiento: ‘[Está] liberada’. Y él comprende esto: ‘Destruido está el nacimiento, la vida espiritual ha sido vivida, lo que se tenía que hacer, ha sido realizado, he aquí no hay futuros estados de existencia’. Esta es su victoria en la batalla.

“Monjes, yo declaro que semejante persona es como el guerrero que puede soportar la nube de polvo, las crestas, los estandartes, el tumulto y los golpes. Habiendo triunfado en la batalla, emerge victorioso y firme a la cabeza de la batalla. He aquí, monjes, semejante persona. Ésta es la quinta clase de persona, semejante al guerrero, que se encuentra entre los monjes.

“Estas son, monjes, las cinco clases de personas, similares a los guerreros, que se encuentran entre los monjes”.

“Pañcime, bhikkhave, yodhājīvā santo saṁvijjamānā lokasmiṁ. Katame pañca?

“Pañcime, bhikkhave, yodhājīvā santo saṁvijjamānā lokasmiṁ.
Katame pañca?

“Pañcime, bhikkhave, yodhājīvā santo saṁvijjamānā lokasmiṁ. Katame pañca?

Idha, bhikkhave, ekacco yodhājīvo rajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati na santhambhati na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti. *Evarūpopi → evarūpo (bj)Ayaṁ, bhikkhave, paṭhamo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Idha, bhikkhave, ekacco yodhājīvo rajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati na santhambhati na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ.
Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti. *Evarūpopi → evarūpo (bj)
Ayaṁ, bhikkhave, paṭhamo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Idha, bhikkhave, ekacco yodhājīvo rajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati na santhambhati na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti. *Evarūpopi → evarūpo (bj)Ayaṁ, bhikkhave, paṭhamo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ; api ca kho dhajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, dutiyo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ;
api ca kho dhajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ.
Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti.
Ayaṁ, bhikkhave, dutiyo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ; api ca kho dhajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, dutiyo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ sahati dhajaggaṁ; api ca kho ussāraṇaññeva sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ. *ussāraṇaññeva → ussādanaṁ yeva (bj, pts1ed)Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, tatiyo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ sahati dhajaggaṁ;
api ca kho ussāraṇaññeva sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ. *ussāraṇaññeva → ussādanaṁ yeva (bj, pts1ed)
Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti.
Ayaṁ, bhikkhave, tatiyo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ sahati dhajaggaṁ; api ca kho ussāraṇaññeva sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ. *ussāraṇaññeva → ussādanaṁ yeva (bj, pts1ed)Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, tatiyo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ; api ca kho sampahāre haññati byāpajjati. *haññati → āhaññati (bj)Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, catuttho yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ;
api ca kho sampahāre haññati byāpajjati. *haññati → āhaññati (bj)
Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti.
Ayaṁ, bhikkhave, catuttho yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ; api ca kho sampahāre haññati byāpajjati. *haññati → āhaññati (bj)Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, catuttho yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, sahati sampahāraṁ. So taṁ saṅgāmaṁ abhivijinitvā vijitasaṅgāmo tameva saṅgāmasīsaṁ ajjhāvasati. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, pañcamo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, sahati sampahāraṁ.
So taṁ saṅgāmaṁ abhivijinitvā vijitasaṅgāmo tameva saṅgāmasīsaṁ ajjhāvasati.
Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti.
Ayaṁ, bhikkhave, pañcamo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, sahati sampahāraṁ. So taṁ saṅgāmaṁ abhivijinitvā vijitasaṅgāmo tameva saṅgāmasīsaṁ ajjhāvasati. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco yodhājīvo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, pañcamo yodhājīvo santo saṁvijjamāno lokasmiṁ.

Ime kho, bhikkhave, pañca yodhājīvā santo saṁvijjamānā lokasmiṁ.

Ime kho, bhikkhave, pañca yodhājīvā santo saṁvijjamānā lokasmiṁ.

Ime kho, bhikkhave, pañca yodhājīvā santo saṁvijjamānā lokasmiṁ.

Evamevaṁ kho, bhikkhave, pañcime yodhājīvūpamā puggalā santo saṁvijjamānā bhikkhūsu. Katame pañca?

Evamevaṁ kho, bhikkhave, pañcime yodhājīvūpamā puggalā santo saṁvijjamānā bhikkhūsu.
Katame pañca?

Evamevaṁ kho, bhikkhave, pañcime yodhājīvūpamā puggalā santo saṁvijjamānā bhikkhūsu. Katame pañca?

Idha, bhikkhave, bhikkhu rajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. *sandhāretuṁ → santānetuṁ (bj, sya-all, km, pts1ed)Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Kimassa rajaggasmiṁ? Idha, bhikkhave, bhikkhu suṇāti: ‘amukasmiṁ nāma gāme vā nigame vā itthī vā kumārī vā abhirūpā dassanīyā pāsādikā paramāya vaṇṇapokkharatāya samannāgatā’ti. So taṁ sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Idamassa rajaggasmiṁ.

Idha, bhikkhave, bhikkhu rajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. *sandhāretuṁ → santānetuṁ (bj, sya-all, km, pts1ed)
Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati.
Kimassa rajaggasmiṁ?
Idha, bhikkhave, bhikkhu suṇāti:
‘amukasmiṁ nāma gāme vā nigame vā itthī vā kumārī vā abhirūpā dassanīyā pāsādikā paramāya vaṇṇapokkharatāya samannāgatā’ti.
So taṁ sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ.
Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati.
Idamassa rajaggasmiṁ.

Idha, bhikkhave, bhikkhu rajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. *sandhāretuṁ → santānetuṁ (bj, sya-all, km, pts1ed)Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Kimassa rajaggasmiṁ? Idha, bhikkhave, bhikkhu suṇāti: ‘amukasmiṁ nāma gāme vā nigame vā itthī vā kumārī vā abhirūpā dassanīyā pāsādikā paramāya vaṇṇapokkharatāya samannāgatā’ti. So taṁ sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Idamassa rajaggasmiṁ.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo rajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ; tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, paṭhamo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo rajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ;
tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi.
Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti.
Ayaṁ, bhikkhave, paṭhamo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo rajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ; tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, paṭhamo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ; api ca kho dhajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Kimassa dhajaggasmiṁ? Idha, bhikkhave, bhikkhu na heva kho suṇāti: ‘amukasmiṁ nāma gāme vā nigame vā itthī vā kumārī vā abhirūpā dassanīyā pāsādikā paramāya vaṇṇapokkharatāya samannāgatā’ti; api ca kho sāmaṁ passati itthiṁ vā kumāriṁ vā abhirūpaṁ dassanīyaṁ pāsādikaṁ paramāya vaṇṇapokkharatāya samannāgataṁ. So taṁ disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Idamassa dhajaggasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ;
api ca kho dhajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ.
Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati.
Kimassa dhajaggasmiṁ?
Idha, bhikkhave, bhikkhu na heva kho suṇāti:
‘amukasmiṁ nāma gāme vā nigame vā itthī vā kumārī vā abhirūpā dassanīyā pāsādikā paramāya vaṇṇapokkharatāya samannāgatā’ti;
api ca kho sāmaṁ passati itthiṁ vā kumāriṁ vā abhirūpaṁ dassanīyaṁ pāsādikaṁ paramāya vaṇṇapokkharatāya samannāgataṁ.
So taṁ disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ.
Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati.
Idamassa dhajaggasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ; api ca kho dhajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Kimassa dhajaggasmiṁ? Idha, bhikkhave, bhikkhu na heva kho suṇāti: ‘amukasmiṁ nāma gāme vā nigame vā itthī vā kumārī vā abhirūpā dassanīyā pāsādikā paramāya vaṇṇapokkharatāya samannāgatā’ti; api ca kho sāmaṁ passati itthiṁ vā kumāriṁ vā abhirūpaṁ dassanīyaṁ pāsādikaṁ paramāya vaṇṇapokkharatāya samannāgataṁ. So taṁ disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Idamassa dhajaggasmiṁ.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ; api ca kho dhajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ; tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, dutiyo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ;
api ca kho dhajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ;
tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi.
Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti.
Ayaṁ, bhikkhave, dutiyo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ; api ca kho dhajaggaññeva disvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ; tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, dutiyo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ; api ca kho ussāraṇaññeva sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Kimassa ussāraṇāya? Idha, bhikkhave, bhikkhuṁ araññagataṁ vā rukkhamūlagataṁ vā suññāgāragataṁ vā mātugāmo upasaṅkamitvā ūhasati ullapati ujjagghati uppaṇḍeti. *ūhasati → ohasati (sya-all, km); uhasati (mr) | ujjagghati → ujjhagghati (bj); ujjhaggeti (pts1ed)So mātugāmena ūhasiyamāno ullapiyamāno ujjagghiyamāno uppaṇḍiyamāno saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. *ujjagghiyamāno → ujjhagghiyamāno (bj); ujjhaggiyamāno (pts1ed)Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Idamassa ussāraṇāya.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ;
api ca kho ussāraṇaññeva sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ.
Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati.
Kimassa ussāraṇāya?
Idha, bhikkhave, bhikkhuṁ araññagataṁ vā rukkhamūlagataṁ vā suññāgāragataṁ vā mātugāmo upasaṅkamitvā ūhasati ullapati ujjagghati uppaṇḍeti. *ūhasati → ohasati (sya-all, km); uhasati (mr) | ujjagghati → ujjhagghati (bj); ujjhaggeti (pts1ed)
So mātugāmena ūhasiyamāno ullapiyamāno ujjagghiyamāno uppaṇḍiyamāno saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. *ujjagghiyamāno → ujjhagghiyamāno (bj); ujjhaggiyamāno (pts1ed)
Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati.
Idamassa ussāraṇāya.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ; api ca kho ussāraṇaññeva sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Kimassa ussāraṇāya? Idha, bhikkhave, bhikkhuṁ araññagataṁ vā rukkhamūlagataṁ vā suññāgāragataṁ vā mātugāmo upasaṅkamitvā ūhasati ullapati ujjagghati uppaṇḍeti. *ūhasati → ohasati (sya-all, km); uhasati (mr) | ujjagghati → ujjhagghati (bj); ujjhaggeti (pts1ed)So mātugāmena ūhasiyamāno ullapiyamāno ujjagghiyamāno uppaṇḍiyamāno saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaṁ sandhāretuṁ. *ujjagghiyamāno → ujjhagghiyamāno (bj); ujjhaggiyamāno (pts1ed)Sikkhādubbalyaṁ āvikatvā sikkhaṁ paccakkhāya hīnāyāvattati. Idamassa ussāraṇāya.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ; api ca kho ussāraṇaññeva sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ; tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, tatiyo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ;
api ca kho ussāraṇaññeva sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ;
tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi.
Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti.
Ayaṁ, bhikkhave, tatiyo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ; api ca kho ussāraṇaññeva sutvā saṁsīdati visīdati, na santhambhati, na sakkoti saṅgāmaṁ otarituṁ; tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, tatiyo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ; api ca kho sampahāre haññati byāpajjati. Kimassa sampahārasmiṁ? Idha, bhikkhave, bhikkhuṁ araññagataṁ vā rukkhamūlagataṁ vā suññāgāragataṁ vā mātugāmo upasaṅkamitvā abhinisīdati abhinipajjati ajjhottharati. So mātugāmena abhinisīdiyamāno abhinipajjiyamāno ajjhotthariyamāno sikkhaṁ apaccakkhāya dubbalyaṁ anāvikatvā methunaṁ dhammaṁ paṭisevati. Idamassa sampahārasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ;
api ca kho sampahāre haññati byāpajjati.
Kimassa sampahārasmiṁ?
Idha, bhikkhave, bhikkhuṁ araññagataṁ vā rukkhamūlagataṁ vā suññāgāragataṁ vā mātugāmo upasaṅkamitvā abhinisīdati abhinipajjati ajjhottharati.
So mātugāmena abhinisīdiyamāno abhinipajjiyamāno ajjhotthariyamāno sikkhaṁ apaccakkhāya dubbalyaṁ anāvikatvā methunaṁ dhammaṁ paṭisevati.
Idamassa sampahārasmiṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ; api ca kho sampahāre haññati byāpajjati. Kimassa sampahārasmiṁ? Idha, bhikkhave, bhikkhuṁ araññagataṁ vā rukkhamūlagataṁ vā suññāgāragataṁ vā mātugāmo upasaṅkamitvā abhinisīdati abhinipajjati ajjhottharati. So mātugāmena abhinisīdiyamāno abhinipajjiyamāno ajjhotthariyamāno sikkhaṁ apaccakkhāya dubbalyaṁ anāvikatvā methunaṁ dhammaṁ paṭisevati. Idamassa sampahārasmiṁ.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, api ca kho sampahāre haññati byāpajjati; tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, catuttho yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, api ca kho sampahāre haññati byāpajjati;
tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi.
Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti.
Ayaṁ, bhikkhave, catuttho yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, api ca kho sampahāre haññati byāpajjati; tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, catuttho yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, sahati sampahāraṁ, so taṁ saṅgāmaṁ abhivijinitvā vijitasaṅgāmo tameva saṅgāmasīsaṁ ajjhāvasati. Kimassa saṅgāmavijayasmiṁ? Idha, bhikkhave, bhikkhuṁ araññagataṁ vā rukkhamūlagataṁ vā suññāgāragataṁ vā mātugāmo upasaṅkamitvā abhinisīdati abhinipajjati ajjhottharati. So mātugāmena abhinisīdiyamāno abhinipajjiyamāno ajjhotthariyamāno viniveṭhetvā vinimocetvā yena kāmaṁ pakkamati. So vivittaṁ senāsanaṁ bhajati araññaṁ rukkhamūlaṁ pabbataṁ kandaraṁ giriguhaṁ susānaṁ vanapatthaṁ abbhokāsaṁ palālapuñjaṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, sahati sampahāraṁ, so taṁ saṅgāmaṁ abhivijinitvā vijitasaṅgāmo tameva saṅgāmasīsaṁ ajjhāvasati.
Kimassa saṅgāmavijayasmiṁ?
Idha, bhikkhave, bhikkhuṁ araññagataṁ vā rukkhamūlagataṁ vā suññāgāragataṁ vā mātugāmo upasaṅkamitvā abhinisīdati abhinipajjati ajjhottharati.
So mātugāmena abhinisīdiyamāno abhinipajjiyamāno ajjhotthariyamāno viniveṭhetvā vinimocetvā yena kāmaṁ pakkamati.
So vivittaṁ senāsanaṁ bhajati araññaṁ rukkhamūlaṁ pabbataṁ kandaraṁ giriguhaṁ susānaṁ vanapatthaṁ abbhokāsaṁ palālapuñjaṁ.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, sahati sampahāraṁ, so taṁ saṅgāmaṁ abhivijinitvā vijitasaṅgāmo tameva saṅgāmasīsaṁ ajjhāvasati. Kimassa saṅgāmavijayasmiṁ? Idha, bhikkhave, bhikkhuṁ araññagataṁ vā rukkhamūlagataṁ vā suññāgāragataṁ vā mātugāmo upasaṅkamitvā abhinisīdati abhinipajjati ajjhottharati. So mātugāmena abhinisīdiyamāno abhinipajjiyamāno ajjhotthariyamāno viniveṭhetvā vinimocetvā yena kāmaṁ pakkamati. So vivittaṁ senāsanaṁ bhajati araññaṁ rukkhamūlaṁ pabbataṁ kandaraṁ giriguhaṁ susānaṁ vanapatthaṁ abbhokāsaṁ palālapuñjaṁ.

So araññagato vā rukkhamūlagato vā suññāgāragato vā nisīdati pallaṅkaṁ ābhujitvā ujuṁ kāyaṁ paṇidhāya parimukhaṁ satiṁ upaṭṭhapetvā. So abhijjhaṁ loke pahāya vigatābhijjhena cetasā viharati, abhijjhāya cittaṁ parisodheti; byāpādapadosaṁ pahāya abyāpannacitto viharati, sabbapāṇabhūtahitānukampī byāpādapadosā cittaṁ parisodheti; thinamiddhaṁ pahāya vigatathinamiddho viharati ālokasaññī sato sampajāno, thinamiddhā cittaṁ parisodheti; uddhaccakukkuccaṁ pahāya anuddhato viharati ajjhattaṁ vūpasantacitto, uddhaccakukkuccā cittaṁ parisodheti; vicikicchaṁ pahāya tiṇṇavicikiccho viharati akathaṅkathī kusalesu dhammesu, vicikicchāya cittaṁ parisodheti. So ime pañca nīvaraṇe pahāya cetaso upakkilese paññāya dubbalīkaraṇe vivicceva kāmehi …pe… catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.

So araññagato vā rukkhamūlagato vā suññāgāragato vā nisīdati pallaṅkaṁ ābhujitvā ujuṁ kāyaṁ paṇidhāya parimukhaṁ satiṁ upaṭṭhapetvā.
So abhijjhaṁ loke pahāya vigatābhijjhena cetasā viharati, abhijjhāya cittaṁ parisodheti;
byāpādapadosaṁ pahāya abyāpannacitto viharati, sabbapāṇabhūtahitānukampī byāpādapadosā cittaṁ parisodheti;
thinamiddhaṁ pahāya vigatathinamiddho viharati ālokasaññī sato sampajāno, thinamiddhā cittaṁ parisodheti;
uddhaccakukkuccaṁ pahāya anuddhato viharati ajjhattaṁ vūpasantacitto, uddhaccakukkuccā cittaṁ parisodheti;
vicikicchaṁ pahāya tiṇṇavicikiccho viharati akathaṅkathī kusalesu dhammesu, vicikicchāya cittaṁ parisodheti.
So ime pañca nīvaraṇe pahāya cetaso upakkilese paññāya dubbalīkaraṇe
vivicceva kāmehi …pe…
catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.

So araññagato vā rukkhamūlagato vā suññāgāragato vā nisīdati pallaṅkaṁ ābhujitvā ujuṁ kāyaṁ paṇidhāya parimukhaṁ satiṁ upaṭṭhapetvā. So abhijjhaṁ loke pahāya vigatābhijjhena cetasā viharati, abhijjhāya cittaṁ parisodheti; byāpādapadosaṁ pahāya abyāpannacitto viharati, sabbapāṇabhūtahitānukampī byāpādapadosā cittaṁ parisodheti; thinamiddhaṁ pahāya vigatathinamiddho viharati ālokasaññī sato sampajāno, thinamiddhā cittaṁ parisodheti; uddhaccakukkuccaṁ pahāya anuddhato viharati ajjhattaṁ vūpasantacitto, uddhaccakukkuccā cittaṁ parisodheti; vicikicchaṁ pahāya tiṇṇavicikiccho viharati akathaṅkathī kusalesu dhammesu, vicikicchāya cittaṁ parisodheti. So ime pañca nīvaraṇe pahāya cetaso upakkilese paññāya dubbalīkaraṇe vivicceva kāmehi …pe… catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.

So evaṁ samāhite citte parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite āneñjappatte āsavānaṁ khayañāṇāya cittaṁ abhininnāmeti. So ‘idaṁ dukkhan’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhasamudayo’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhanirodho’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhanirodhagāminī paṭipadā’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ime āsavā’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ āsavasamudayo’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ āsavanirodho’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ āsavanirodhagāminī paṭipadā’ti yathābhūtaṁ pajānāti. Tassa evaṁ jānato evaṁ passato kāmāsavāpi cittaṁ vimuccati, bhavāsavāpi cittaṁ vimuccati, avijjāsavāpi cittaṁ vimuccati, vimuttasmiṁ vimuttamiti ñāṇaṁ hoti.

So evaṁ samāhite citte parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite āneñjappatte āsavānaṁ khayañāṇāya cittaṁ abhininnāmeti.
So ‘idaṁ dukkhan’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhasamudayo’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhanirodho’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhanirodhagāminī paṭipadā’ti yathābhūtaṁ pajānāti,
‘ime āsavā’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ āsavasamudayo’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ āsavanirodho’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ āsavanirodhagāminī paṭipadā’ti yathābhūtaṁ pajānāti.
Tassa evaṁ jānato evaṁ passato kāmāsavāpi cittaṁ vimuccati, bhavāsavāpi cittaṁ vimuccati, avijjāsavāpi cittaṁ vimuccati,
vimuttasmiṁ vimuttamiti ñāṇaṁ hoti.

So evaṁ samāhite citte parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite āneñjappatte āsavānaṁ khayañāṇāya cittaṁ abhininnāmeti. So ‘idaṁ dukkhan’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhasamudayo’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhanirodho’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhanirodhagāminī paṭipadā’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ime āsavā’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ āsavasamudayo’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ āsavanirodho’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ āsavanirodhagāminī paṭipadā’ti yathābhūtaṁ pajānāti. Tassa evaṁ jānato evaṁ passato kāmāsavāpi cittaṁ vimuccati, bhavāsavāpi cittaṁ vimuccati, avijjāsavāpi cittaṁ vimuccati, vimuttasmiṁ vimuttamiti ñāṇaṁ hoti.

‘Khīṇā jāti, vusitaṁ brahmacariyaṁ, kataṁ karaṇīyaṁ, nāparaṁ itthattāyā’ti pajānāti. Idamassa saṅgāmavijayasmiṁ.

‘Khīṇā jāti, vusitaṁ brahmacariyaṁ, kataṁ karaṇīyaṁ, nāparaṁ itthattāyā’ti pajānāti.
Idamassa saṅgāmavijayasmiṁ.

‘Khīṇā jāti, vusitaṁ brahmacariyaṁ, kataṁ karaṇīyaṁ, nāparaṁ itthattāyā’ti pajānāti. Idamassa saṅgāmavijayasmiṁ.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, sahati sampahāraṁ, so taṁ saṅgāmaṁ abhivijinitvā vijitasaṅgāmo tameva saṅgāmasīsaṁ ajjhāvasati; *ussāraṇaṁ → ussādanaṁ (bj, pts1ed)tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, pañcamo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, sahati sampahāraṁ, so taṁ saṅgāmaṁ abhivijinitvā vijitasaṅgāmo tameva saṅgāmasīsaṁ ajjhāvasati; *ussāraṇaṁ → ussādanaṁ (bj, pts1ed)
tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi.
Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti.
Ayaṁ, bhikkhave, pañcamo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Seyyathāpi so, bhikkhave, yodhājīvo sahati rajaggaṁ, sahati dhajaggaṁ, sahati ussāraṇaṁ, sahati sampahāraṁ, so taṁ saṅgāmaṁ abhivijinitvā vijitasaṅgāmo tameva saṅgāmasīsaṁ ajjhāvasati; *ussāraṇaṁ → ussādanaṁ (bj, pts1ed)tathūpamāhaṁ, bhikkhave, imaṁ puggalaṁ vadāmi. Evarūpopi, bhikkhave, idhekacco puggalo hoti. Ayaṁ, bhikkhave, pañcamo yodhājīvūpamo puggalo santo saṁvijjamāno bhikkhūsu.

Ime kho, bhikkhave, pañca yodhājīvūpamā puggalā santo saṁvijjamānā bhikkhūsū”ti.

Ime kho, bhikkhave, pañca yodhājīvūpamā puggalā santo saṁvijjamānā bhikkhūsū”ti.

Ime kho, bhikkhave, pañca yodhājīvūpamā puggalā santo saṁvijjamānā bhikkhūsū”ti.

Pañcamaṁ.

Pañcamaṁ.

Pañcamaṁ.

AnteriorQuien vive según la enseñanza (2.º)AN 5.74·DutiyadhammavihārīsuttaLa diferencia entre alguien que meramente estudia la letra del Dhamma y alguien que realmente vive de acuerdo con él.SiguienteGuerreros (2.º)AN 5.76·DutiyayodhājīvasuttaAlgunos guerreros, como algunos bhikkhus, mueren o son heridos en batalla, mientras que otros emergen victoriosos.

Texto original en pali: Mahāsaṅgīti Tipiṭaka Buddhavasse 2500.

Datos pali, segmentación, variantes y metadatos: importados desde SuttaCentral.

Traducción al español: Isidatta.

Gestionar consentimiento

🍪 En KarunaPura usamos cookies para ofrecerte una experiencia más consciente y respetuosa.

Funcionales Siempre activo
Estas cookies son esenciales para el funcionamiento básico de la web y no se pueden desactivar.
Permiten recordar tus ajustes y preferencias para que tu experiencia sea más fluida.
El almacenamiento o acceso técnico es necesario para la finalidad legítima de almacenar preferencias no solicitadas por el abonado o usuario.
Estadísticas
El almacenamiento o acceso técnico que es utilizado exclusivamente con fines estadísticos. Nos ayudan a entender cómo se usa el sitio de forma anónima, para seguir mejorando.
Marketing
Se utilizan para ofrecer contenido personalizado y relevante según tu comportamiento de navegación.
  • Administrar opciones
  • Gestionar los servicios
  • Gestionar {vendor_count} proveedores
  • Leer más sobre estos propósitos
Ver preferencias
  • {title}
  • {title}
  • {title}