KARUNAPURA SUTTA PIṬAKA
KARUNAPURA Biblioteca de suttas

Colección de Suttas

Selecciona un sutta o una sección

La ficha activa reflejará aquí el sutta, sección o mapa seleccionado.

Diagnóstico
Esperando inicialización…
Preparando biblioteca…
Cargando árbol…
Mapa
Discursos Medios
1. El capítulo que comienza con Devadaha

Discurso menor de la noche de luna llena

Majjhima Nikāya
1. Devadahavagga
Cūḷapuṇṇamasutta
Discursos Medios
1. El capítulo que comienza con Devadaha
Discurso menor de la noche de luna llena
Majjhima Nikāya
1. Devadahavagga
Cūḷapuṇṇamasutta

Una buena persona es capaz de entender a una mala persona, pero no al revés.

Ruta suttaMN 110
← Suttas
Versiones de traducción
Vista:
Datos de publicación
Versión
ES · Federico Angulo
Título de la publicación
Discursos Medios
Traductor
Federico Angulo
Título raíz
Majjhimanikāya
Idioma de traducción
Español
Idioma raíz
Pali
Sobre la traducción
Traducción de Federico Angulo; revisión y edición de Anton P. Baron y Federico Angulo; publicada por Bosque Theravada.
Edición
2013 · Bosque Theravada · website
Fuente
Bosque Theravada

SC 1 Esto he escuchado: En una ocasión el Bendito estaba viviendo en Savatthi, en el parque oriental del palacio de la madre de Migara.

SC 2 En esa ocasión

—noche de luna llena del quinceavo día de UposathauposathaDía de observancia o «sabbat», correspondiente a las fases de la luna, en el que los laicos budistas se reúnen para escuchar el Dhamma y observar preceptos especiales. En los días de uposatha de luna nueva y luna llena, los monjes se reúnen para recitar las reglas del Pātimokkha.Ver en el glosario—

el Bienaventurado permanecía sentado al aire libre, rodeado del sangha de los monjes. Entonces, observando el silencio del sangha, se dirigió a los monjes así:

SC 3“Monjes, ¿podría una persona injusta saber de otra persona injusta: ‘esta es una persona injusta’?’’

—"No, venerable señorbhanteEn los textos pali, se usa como vocativo para dirigirse al Buddha o a un monje budista. En el uso moderno a menudo se emplea también como título.Ver en el glosario"—.

“Bien, monjes, esto es imposible, esto no puede ser, que una persona injusta pueda saber de otra persona injusta: ‘esta es una persona injusta’.

“Pero, ¿sabría una persona injusta de una persona recta [justa]: ‘esta es una persona recta’?” —"No, venerable señor"—. “Bien, monjes, esto es imposible, esto no puede ser, que una persona injusta pueda saber de una persona recta: ‘esta es una persona recta’.

SC 4“Monjes, una persona injusta es poseedora de malas cualidades, se asocia [con otros] como persona injusta, desea como persona injusta, aconseja como persona injusta, habla como persona injusta, actúa como persona injusta, tiene puntos de vista de una persona injusta y da donativos como persona injusta.

SC 5“Y ¿qué malas cualidades posee una persona injusta? He aquí, una persona injusta carece de fe, de vergüenza y temor de actuar incorrectamente, es ignorante, perezosa, descuidada e imprudente. Así son las malas cualidades que posee una persona injusta.

SC 6“Y ¿cómo se asocia [con otros] una persona injusta? He aquí, una persona injusta tiene por amigos y compañeros a ascetassamaṇaAsceta o contemplativo. Proviene de una raíz śram que significa desgastar o subyugar.Ver en el glosario y brahmanesbrahmanLa casta brahmán (brahmin) de la India es una clase hereditaria con funciones sacerdotales y sagradas especiales, especialmente el mantenimiento de los textos y ritos védicos antiguos. Sin embargo, muchos brahmanes vivían vidas seculares, mientras otros practicaban como renunciantes. No obstante, durante mucho tiempo mantuvieron que por su nacimiento son dignos del más alto respeto. El budismo tomó prestado el término brahmán para aplicarlo a quienes han alcanzado la meta, mostrando que el respeto no se gana por nacimiento, raza o casta, sino por logro espiritual. En sentido budista, este término es sinónimo de arahant.Ver en el glosario carentes de fe, de vergüenza y temor de actuar incorrectamente, que son ignorantes, perezosos, descuidados e imprudentes. Así es como se asocia [con otros] una persona injusta.

SC 7“Y ¿cómo son los deseos de una persona injusta? He aquí, una persona injusta desea para su propio sufrimientodukkhaEn sentido doctrinal, dukkha designa la condición insatisfactoria de la experiencia condicionada: lo que surge, cambia y no puede sostenerse como fuente estable de satisfacción. En la Primera Noble Verdad incluye nacimiento, envejecimiento, enfermedad, muerte, separación de lo querido, encuentro con lo no querido, no obtener lo que se desea y, en síntesis, los cinco agregados sujetos al aferramiento.Ver en el glosario, para el sufrimiento de otros o para el sufrimiento de ambos. Así son los deseos de una persona injusta.

SC 8“Y ¿cómo aconseja una persona injusta? He aquí, una persona injusta aconseja para su propia aflicciónkilesaImpureza de la mente: estado mental no saludable que oscurece la comprensión, perturba la conducta y se manifiesta en formas como codicia, aversión, confusión, ira, rencor, hipocresía, arrogancia, envidia, mezquindad, deshonestidad, jactancia, obstinación, violencia, orgullo, presunción, intoxicación y complacencia. En sentido doctrinal amplio, las impurezas se enraízan en lobha (codicia), dosa (aversión) y moha (confusión). A diferencia de āsava, que designa contaminantes profundos que sostienen el ciclo de muerte y renacimiento, kilesa funciona como término general para las impurezas o estados mentales no saludables que manchan la mente.Ver en el glosario, para la aflicción de otros o para la aflicción de ambos. Así es como aconseja una persona injusta.

SC 9“Y ¿cómo habla una persona injusta? He aquí, una persona injusta habla falsamente, su lenguaje es malicioso, áspero y chismoso. Así es como habla una persona injusta.

SC 10“Y ¿cómo actúa una persona injusta? He aquí, una persona injusta mata seres vivos, toma lo que no le ha sido dado y tiene mala conducta en relación a los placeres sensuales. Así es como actúa una persona injusta.

SC 11“Y ¿qué puntos de vista sostiene una persona injusta? He aquí, una persona injusta mantiene puntos de vista como estos: ‘no hay nada dado, nada sacrificado ni nada ofrendado; no hay frutos ni resultadosvipākaLa consecuencia y resultado de una elección pasada (kamma).Ver en el glosario de las acciones buenas o malas, no hay este mundo ni el otro, no hay madre ni padre, ni seres que renazcan espontáneamente; no hay en este mundo ascetas ni brahmanes

—de recta conducta y prácticapaṭipadāEl medio de alcanzar una meta o destino. El «camino medio» (majjhima-paṭipadā) enseñado por el Buddha; el sendero de práctica descrito en la cuarta noble verdad (dukkhanirodhagāminī-paṭīpadā).Ver en el glosario—

quienes, habiendo descubierto este mundo y el otro por sí mismos, con conocimiento directoabhiññāPoderes intuitivos que surgen de la práctica de la concentración: la capacidad de mostrar poderes psíquicos, clarividencia, clariaudiencia, la capacidad de conocer los pensamientos de otros, el recuerdo de vidas pasadas, y el conocimiento que destruye los contaminantes (ver āsava).Ver en el glosario, lo hagan conocer a otros’. Así son los puntos de vista que sostiene una persona injusta.

SC 12“Y ¿cómo da donativos [al sangha] una persona injusta? He aquí, una persona injusta dona descuidadamente, no lo hace con sus propias manos ni muestra respeto al hacerlo, da aquello que va a ser desechado y es de la opinión que nada resultará de ello. Así es como da donaciones [al sangha] una persona injusta.

SC 13“Esa persona injusta —poseedora de malas cualidades, que se asocia [con otros] como persona injusta, que desea como persona injusta, aconseja como persona injusta, habla como persona injusta, actúa como persona injusta, que tiene puntos de vista de persona injusta y da donativos como persona injusta—, en la disolución del cuerpo, después de la muerte, reaparecerá con un destino de persona injusta. Y ¿cuál es el destino de las personas injustas? El infierno o el mundo animal.

SC 14 “Monjes, ¿podría una persona recta [justa] saber de otra persona recta: ‘esta es una persona recta’?”

—"Sí, venerable señor"—.

“Bien, bhikkhusbhikkhuUn hombre que ha renunciado a la vida de hogar para vivir una vida de virtud elevada (ver sīla) de acuerdo con el Vinaya en general, y las reglas del Pātimokkha en particular. La raíz de la palabra significa «mendicante», es decir, uno que vive de limosnas. Como el masculino se usa como género por defecto en pali, el término bhikkhu a menudo incluye también a las monjas, por lo que «mendicante» puede usarse como traducción de género neutro. Ver saṅgha, parisā, upasampadā.Ver en el glosario, esto es posible, que una persona recta sepa de una persona recta: ‘esta es una persona recta’.

Pero, ¿sabría una persona recta de una persona injusta: ‘esta es una persona injusta’?”

—"Sí, venerable señor"—.

“Bien, monjes, esto es posible, que una persona recta sepa de una persona injusta: ‘esta es una persona injusta”.

SC 15“Monjes, una persona recta es poseedora de buenas cualidades, se asocia [con otros] como persona recta, desea como persona recta, aconseja como persona recta, habla como persona recta, actúa como persona recta, tiene puntos de vista de persona recta y da donaciones [al sangha] como persona recta.

SC 16“Y ¿qué buenas cualidades posee una persona recta? He aquí, una persona recta tiene fe, vergüenza y temor de actuar incorrectamente, es instruida, enérgica, consciente y sabia. Así son las buenas cualidades que posee una persona recta.

SC 17“Y ¿cómo se asocia [con otros] una persona recta? He aquí, una persona recta tiene por amigos y compañeros a ascetas y brahmanes que tienen fe, que tienen vergüenza y temor de actuar incorrectamente, que son instruidos, enérgicos, conscientes y sabios. Así es como se asocia [con otros] una persona recta.

SC 18“Y ¿cómo son los deseos de una persona recta? He aquí, una persona recta no desea para su propio sufrimiento, para el sufrimiento de otros o para el sufrimiento de ambos. Así son los deseos de una persona recta.

SC 19“Y ¿cómo aconseja una persona recta? He aquí, una persona recta no aconseja para su propia aflicción, para la aflicción de otros o para la aflicción de ambos. Así es como aconseja una persona recta.

SC 20“Y ¿cómo habla una persona recta? He aquí, una persona recta se abstiene de hablar falsamente, su lenguaje no es malicioso, áspero ni chismoso. Así es como habla una persona recta.

SC 21“Y ¿cómo actúa una persona recta? He aquí, una persona recta se abstiene de matar seres vivos, no toma lo que no le ha sido dado y no tiene mala conducta en relación a los placeres sensuales. Así es como actúa una persona recta.

SC 22“Y ¿qué puntos de vista sostiene una persona recta? He aquí, una persona recta mantiene puntos de vista como estos: ‘hay lo dado, lo sacrificado y lo ofrendado; hay frutos y resultados de las acciones buenas o malas, hay este mundo y el otro, hay madre y padre, y seres que renacen espontáneamente; hay en este mundo ascetas y brahmanes —de recta conducta y práctica— quienes, habiendo descubierto este mundo y el otro por sí mismos, con conocimiento directo, lo hacen conocer a otros’. Así son los puntos de vista que sostiene una persona recta.

SC 23“Y ¿cómo da donativos [al sangha] una persona recta? He aquí, una persona recta da los donativos cuidadosamente, los hace con sus propias manos y muestra respeto al hacerlo, el regalo es valioso y lo da con la idea de que algo resultará de ello. Así es como hace donativos [al sangha] una persona recta.

SC 24“Esa persona recta

—poseedora de buenas cualidades, que se asocia [con otros] como persona recta, desea como persona recta, aconseja como persona recta, habla como persona recta, actúa como persona recta, tiene puntos de vista de persona recta y da donativos como persona recta—,

en la disolución del cuerpo, después de la muerte, reaparecerá con un destino de persona recta. Y ¿cuál es el destino de las personas rectas? La grandeza en medio de los dioses o entre los seres humanos”.

Esto fue lo que el Bienaventurado dijo. Entonces, los monjes, se mostraron satisfechos y deleitados con las palabras del Bendito.

Evaṁ me sutaṁ— ekaṁ samayaṁ bhagavā sāvatthiyaṁ viharati pubbārāme migāramātupāsāde.

Evaṁ me sutaṁ—
ekaṁ samayaṁ bhagavā sāvatthiyaṁ viharati pubbārāme migāramātupāsāde.

Evaṁ me sutaṁ—ekaṁ samayaṁ bhagavā sāvatthiyaṁ viharati pubbārāme migāramātupāsāde.

Tena kho pana samayena bhagavā tadahuposathe pannarase puṇṇāya puṇṇamāya rattiyā bhikkhusaṅghaparivuto abbhokāse nisinno hoti. Atha kho bhagavā tuṇhībhūtaṁ tuṇhībhūtaṁ bhikkhusaṅghaṁ anuviloketvā bhikkhū āmantesi: “jāneyya nu kho, bhikkhave, asappuriso asappurisaṁ: ‘asappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

Tena kho pana samayena bhagavā tadahuposathe pannarase puṇṇāya puṇṇamāya rattiyā bhikkhusaṅghaparivuto abbhokāse nisinno hoti.
Atha kho bhagavā tuṇhībhūtaṁ tuṇhībhūtaṁ bhikkhusaṅghaṁ anuviloketvā bhikkhū āmantesi:
“jāneyya nu kho, bhikkhave, asappuriso asappurisaṁ:
‘asappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

Tena kho pana samayena bhagavā tadahuposathe pannarase puṇṇāya puṇṇamāya rattiyā bhikkhusaṅghaparivuto abbhokāse nisinno hoti. Atha kho bhagavā tuṇhībhūtaṁ tuṇhībhūtaṁ bhikkhusaṅghaṁ anuviloketvā bhikkhū āmantesi: “jāneyya nu kho, bhikkhave, asappuriso asappurisaṁ: ‘asappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

“No hetaṁ, bhantebhanteEn los textos pali, se usa como vocativo para dirigirse al Buddha o a un monje budista. En el uso moderno a menudo se emplea también como título.Ver en el glosario”.

“No hetaṁ, bhantebhanteEn los textos pali, se usa como vocativo para dirigirse al Buddha o a un monje budista. En el uso moderno a menudo se emplea también como título.Ver en el glosario”.

“No hetaṁ, bhantebhanteEn los textos pali, se usa como vocativo para dirigirse al Buddha o a un monje budista. En el uso moderno a menudo se emplea también como título.Ver en el glosario”.

“Sādhu, bhikkhave; aṭṭhānametaṁ, bhikkhave, anavakāso yaṁ asappuriso asappurisaṁ jāneyya: ‘asappuriso ayaṁ bhavan’ti. Jāneyya pana, bhikkhave, asappuriso sappurisaṁ: ‘sappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

“Sādhu, bhikkhave;
aṭṭhānametaṁ, bhikkhave, anavakāso yaṁ asappuriso asappurisaṁ jāneyya:
‘asappuriso ayaṁ bhavan’ti.
Jāneyya pana, bhikkhave, asappuriso sappurisaṁ:
‘sappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

“Sādhu, bhikkhave; aṭṭhānametaṁ, bhikkhave, anavakāso yaṁ asappuriso asappurisaṁ jāneyya: ‘asappuriso ayaṁ bhavan’ti. Jāneyya pana, bhikkhave, asappuriso sappurisaṁ: ‘sappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

“No hetaṁ, bhante”.

“No hetaṁ, bhante”.

“No hetaṁ, bhante”.

“Sādhu, bhikkhave; etampi kho, bhikkhave, aṭṭhānaṁ anavakāso yaṁ asappuriso sappurisaṁ jāneyya: ‘sappuriso ayaṁ bhavan’ti. Asappuriso, bhikkhave, assaddhammasamannāgato hoti, asappurisabhatti hoti, asappurisacintī hoti, asappurisamantī hoti, asappurisavāco hoti, asappurisakammanto hoti, asappurisadiṭṭhi hoti; asappurisadānaṁ deti.

“Sādhu, bhikkhave;
etampi kho, bhikkhave, aṭṭhānaṁ anavakāso yaṁ asappuriso sappurisaṁ jāneyya:
‘sappuriso ayaṁ bhavan’ti.
Asappuriso, bhikkhave, assaddhammasamannāgato hoti, asappurisabhatti hoti, asappurisacintī hoti, asappurisamantī hoti, asappurisavāco hoti, asappurisakammanto hoti, asappurisadiṭṭhi hoti; asappurisadānaṁ deti.

“Sādhu, bhikkhave; etampi kho, bhikkhave, aṭṭhānaṁ anavakāso yaṁ asappuriso sappurisaṁ jāneyya: ‘sappuriso ayaṁ bhavan’ti. Asappuriso, bhikkhave, assaddhammasamannāgato hoti, asappurisabhatti hoti, asappurisacintī hoti, asappurisamantī hoti, asappurisavāco hoti, asappurisakammanto hoti, asappurisadiṭṭhi hoti; asappurisadānaṁ deti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso assaddhammasamannāgato hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso assaddho hoti, ahiriko hoti, anottappī hoti, appassuto hoti, kusīto hoti, muṭṭhassati hoti, duppañño hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso assaddhammasamannāgato hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso assaddhammasamannāgato hoti?
Idha, bhikkhave, asappuriso assaddho hoti, ahiriko hoti, anottappī hoti, appassuto hoti, kusīto hoti, muṭṭhassati hoti, duppañño hoti.
Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso assaddhammasamannāgato hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso assaddhammasamannāgato hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso assaddho hoti, ahiriko hoti, anottappī hoti, appassuto hoti, kusīto hoti, muṭṭhassati hoti, duppañño hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso assaddhammasamannāgato hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisabhatti hoti? Idha, bhikkhave, asappurisassa ye te samaṇabrāhmaṇā assaddhā ahirikā anottappino appassutā kusītā muṭṭhassatino duppaññā tyāssa mittā honti te sahāyā. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisabhatti hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisabhatti hoti?
Idha, bhikkhave, asappurisassa ye te samaṇabrāhmaṇā assaddhā ahirikā anottappino appassutā kusītā muṭṭhassatino duppaññā tyāssa mittā honti te sahāyā.
Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisabhatti hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisabhatti hoti? Idha, bhikkhave, asappurisassa ye te samaṇabrāhmaṇā assaddhā ahirikā anottappino appassutā kusītā muṭṭhassatino duppaññā tyāssa mittā honti te sahāyā. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisabhatti hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisacintī hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso attabyābādhāyapi ceteti, parabyābādhāyapi ceteti, ubhayabyābādhāyapi ceteti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisacintī hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisacintī hoti?
Idha, bhikkhave, asappuriso attabyābādhāyapi ceteti, parabyābādhāyapi ceteti, ubhayabyābādhāyapi ceteti.
Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisacintī hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisacintī hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso attabyābādhāyapi ceteti, parabyābādhāyapi ceteti, ubhayabyābādhāyapi ceteti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisacintī hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisamantī hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso attabyābādhāyapi manteti, parabyābādhāyapi manteti, ubhayabyābādhāyapi manteti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisamantī hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisamantī hoti?
Idha, bhikkhave, asappuriso attabyābādhāyapi manteti, parabyābādhāyapi manteti, ubhayabyābādhāyapi manteti.
Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisamantī hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisamantī hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso attabyābādhāyapi manteti, parabyābādhāyapi manteti, ubhayabyābādhāyapi manteti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisamantī hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisavāco hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso musāvādī hoti, pisuṇavāco hoti, pharusavāco hoti, samphappalāpī hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisavāco hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisavāco hoti?
Idha, bhikkhave, asappuriso musāvādī hoti, pisuṇavāco hoti, pharusavāco hoti, samphappalāpī hoti.
Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisavāco hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisavāco hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso musāvādī hoti, pisuṇavāco hoti, pharusavāco hoti, samphappalāpī hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisavāco hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisakammanto hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso pāṇātipātī hoti, adinnādāyī hoti, kāmesumicchācārī hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisakammanto hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisakammanto hoti?
Idha, bhikkhave, asappuriso pāṇātipātī hoti, adinnādāyī hoti, kāmesumicchācārī hoti.
Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisakammanto hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisakammanto hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso pāṇātipātī hoti, adinnādāyī hoti, kāmesumicchācārī hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisakammanto hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisadiṭṭhi hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso evaṁdiṭṭhi hoti:*evaṁdiṭṭhi → evaṁdiṭṭhī (bj, pts1ed); evaṁdiṭṭhiko (sya-all, km) ‘natthi dinnaṁ, natthi yiṭṭhaṁ, natthi hutaṁ, natthi sukatadukkaṭānaṁ kammānaṁ phalaṁ vipāko, natthi ayaṁ loko, natthi paro loko, natthi mātā, natthi pitā, natthi sattā opapātikā, natthi loke samaṇabrāhmaṇā sammaggatā sammāpaṭipannā, ye imañca lokaṁ parañca lokaṁ sayaṁ abhiññāabhiññāPoderes intuitivos que surgen de la práctica de la concentración: la capacidad de mostrar poderes psíquicos, clarividencia, clariaudiencia, la capacidad de conocer los pensamientos de otros, el recuerdo de vidas pasadas, y el conocimiento que destruye los contaminantes (ver āsava).Ver en el glosario sacchikatvā pavedentī’ti.*sammaggatā → samaggatā (mr) Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisadiṭṭhi hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisadiṭṭhi hoti?
Idha, bhikkhave, asappuriso evaṁdiṭṭhi hoti:*evaṁdiṭṭhi → evaṁdiṭṭhī (bj, pts1ed); evaṁdiṭṭhiko (sya-all, km)
‘natthi dinnaṁ, natthi yiṭṭhaṁ, natthi hutaṁ, natthi sukatadukkaṭānaṁ kammānaṁ phalaṁ vipāko, natthi ayaṁ loko, natthi paro loko, natthi mātā, natthi pitā, natthi sattā opapātikā, natthi loke samaṇabrāhmaṇā sammaggatā sammāpaṭipannā, ye imañca lokaṁ parañca lokaṁ sayaṁ abhiññāabhiññāPoderes intuitivos que surgen de la práctica de la concentración: la capacidad de mostrar poderes psíquicos, clarividencia, clariaudiencia, la capacidad de conocer los pensamientos de otros, el recuerdo de vidas pasadas, y el conocimiento que destruye los contaminantes (ver āsava).Ver en el glosario sacchikatvā pavedentī’ti.*sammaggatā → samaggatā (mr)
Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisadiṭṭhi hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisadiṭṭhi hoti? Idha, bhikkhave, asappuriso evaṁdiṭṭhi hoti:*evaṁdiṭṭhi → evaṁdiṭṭhī (bj, pts1ed); evaṁdiṭṭhiko (sya-all, km)‘natthi dinnaṁ, natthi yiṭṭhaṁ, natthi hutaṁ, natthi sukatadukkaṭānaṁ kammānaṁ phalaṁ vipāko, natthi ayaṁ loko, natthi paro loko, natthi mātā, natthi pitā, natthi sattā opapātikā, natthi loke samaṇabrāhmaṇā sammaggatā sammāpaṭipannā, ye imañca lokaṁ parañca lokaṁ sayaṁ abhiññāabhiññāPoderes intuitivos que surgen de la práctica de la concentración: la capacidad de mostrar poderes psíquicos, clarividencia, clariaudiencia, la capacidad de conocer los pensamientos de otros, el recuerdo de vidas pasadas, y el conocimiento que destruye los contaminantes (ver āsava).Ver en el glosario sacchikatvā pavedentī’ti.*sammaggatā → samaggatā (mr)Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisadiṭṭhi hoti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisadānaṁ deti? Idha, bhikkhave, asappuriso asakkaccaṁ dānaṁ deti, asahatthā dānaṁ deti, acittīkatvā dānaṁ deti, apaviṭṭhaṁ dānaṁ deti anāgamanadiṭṭhiko dānaṁ deti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisadānaṁ deti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisadānaṁ deti?
Idha, bhikkhave, asappuriso asakkaccaṁ dānaṁ deti, asahatthā dānaṁ deti, acittīkatvā dānaṁ deti, apaviṭṭhaṁ dānaṁ deti anāgamanadiṭṭhiko dānaṁ deti.
Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisadānaṁ deti.

Kathañca, bhikkhave, asappuriso asappurisadānaṁ deti? Idha, bhikkhave, asappuriso asakkaccaṁ dānaṁ deti, asahatthā dānaṁ deti, acittīkatvā dānaṁ deti, apaviṭṭhaṁ dānaṁ deti anāgamanadiṭṭhiko dānaṁ deti. Evaṁ kho, bhikkhave, asappuriso asappurisadānaṁ deti.

So, bhikkhave, asappuriso evaṁ assaddhammasamannāgato, evaṁ asappurisabhatti, evaṁ asappurisacintī, evaṁ asappurisamantī, evaṁ asappurisavāco, evaṁ asappurisakammanto, evaṁ asappurisadiṭṭhi; evaṁ asappurisadānaṁ datvā kāyassa bhedā paraṁ maraṇā yā asappurisānaṁ gati tattha upapajjati. Kā ca, bhikkhave, asappurisānaṁ gati? Nirayo vā tiracchānayoni vā.

So, bhikkhave, asappuriso evaṁ assaddhammasamannāgato, evaṁ asappurisabhatti, evaṁ asappurisacintī, evaṁ asappurisamantī, evaṁ asappurisavāco, evaṁ asappurisakammanto, evaṁ asappurisadiṭṭhi;
evaṁ asappurisadānaṁ datvā kāyassa bhedā paraṁ maraṇā yā asappurisānaṁ gati tattha upapajjati.
Kā ca, bhikkhave, asappurisānaṁ gati?
Nirayo vā tiracchānayoni vā.

So, bhikkhave, asappuriso evaṁ assaddhammasamannāgato, evaṁ asappurisabhatti, evaṁ asappurisacintī, evaṁ asappurisamantī, evaṁ asappurisavāco, evaṁ asappurisakammanto, evaṁ asappurisadiṭṭhi; evaṁ asappurisadānaṁ datvā kāyassa bhedā paraṁ maraṇā yā asappurisānaṁ gati tattha upapajjati. Kā ca, bhikkhave, asappurisānaṁ gati? Nirayo vā tiracchānayoni vā.

Jāneyya nu kho, bhikkhave, sappuriso sappurisaṁ: ‘sappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

Jāneyya nu kho, bhikkhave, sappuriso sappurisaṁ:
‘sappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

Jāneyya nu kho, bhikkhave, sappuriso sappurisaṁ: ‘sappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

“Evaṁ, bhante”.

“Evaṁ, bhante”.

“Evaṁ, bhante”.

“Sādhu, bhikkhave; ṭhānametaṁ, bhikkhave, vijjati yaṁ sappuriso sappurisaṁ jāneyya: ‘sappuriso ayaṁ bhavan’ti. Jāneyya pana, bhikkhave, sappuriso asappurisaṁ: ‘asappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

“Sādhu, bhikkhave;
ṭhānametaṁ, bhikkhave, vijjati yaṁ sappuriso sappurisaṁ jāneyya:
‘sappuriso ayaṁ bhavan’ti.
Jāneyya pana, bhikkhave, sappuriso asappurisaṁ:
‘asappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

“Sādhu, bhikkhave; ṭhānametaṁ, bhikkhave, vijjati yaṁ sappuriso sappurisaṁ jāneyya: ‘sappuriso ayaṁ bhavan’ti. Jāneyya pana, bhikkhave, sappuriso asappurisaṁ: ‘asappuriso ayaṁ bhavan’”ti?

“Evaṁ, bhante”.

“Evaṁ, bhante”.

“Evaṁ, bhante”.

“Sādhu, bhikkhave; etampi kho, bhikkhave, ṭhānaṁ vijjati yaṁ sappuriso asappurisaṁ jāneyya: ‘asappuriso ayaṁ bhavan’ti. Sappuriso, bhikkhave, saddhammasamannāgato hoti, sappurisabhatti hoti, sappurisacintī hoti, sappurisamantī hoti, sappurisavāco hoti, sappurisakammanto hoti, sappurisadiṭṭhi hoti; sappurisadānaṁ deti.

“Sādhu, bhikkhave;
etampi kho, bhikkhave, ṭhānaṁ vijjati yaṁ sappuriso asappurisaṁ jāneyya:
‘asappuriso ayaṁ bhavan’ti.
Sappuriso, bhikkhave, saddhammasamannāgato hoti, sappurisabhatti hoti, sappurisacintī hoti, sappurisamantī hoti, sappurisavāco hoti, sappurisakammanto hoti, sappurisadiṭṭhi hoti;
sappurisadānaṁ deti.

“Sādhu, bhikkhave; etampi kho, bhikkhave, ṭhānaṁ vijjati yaṁ sappuriso asappurisaṁ jāneyya: ‘asappuriso ayaṁ bhavan’ti. Sappuriso, bhikkhave, saddhammasamannāgato hoti, sappurisabhatti hoti, sappurisacintī hoti, sappurisamantī hoti, sappurisavāco hoti, sappurisakammanto hoti, sappurisadiṭṭhi hoti; sappurisadānaṁ deti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso saddhammasamannāgato hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso saddho hoti, hirimā hoti, ottappī hoti, bahussuto hoti, āraddhavīriyo hoti, upaṭṭhitassati hoti, paññavā hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso saddhammasamannāgato hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso saddhammasamannāgato hoti?
Idha, bhikkhave, sappuriso saddho hoti, hirimā hoti, ottappī hoti, bahussuto hoti, āraddhavīriyo hoti, upaṭṭhitassati hoti, paññavā hoti.
Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso saddhammasamannāgato hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso saddhammasamannāgato hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso saddho hoti, hirimā hoti, ottappī hoti, bahussuto hoti, āraddhavīriyo hoti, upaṭṭhitassati hoti, paññavā hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso saddhammasamannāgato hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisabhatti hoti? Idha, bhikkhave, sappurisassa ye te samaṇabrāhmaṇā saddhāsaddhāUna confianza en el Buddha que da la disposición a poner sus enseñanzas en práctica. La fe se vuelve inquebrantable al alcanzar la entrada en la corriente (ver sotāpanna), ya que las enseñanzas han sido confirmadas en la propia experiencia.Ver en el glosario hirimanto ottappino bahussutā āraddhavīriyā upaṭṭhitassatino paññavanto tyāssa mittā honti, te sahāyā. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisabhatti hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisabhatti hoti?
Idha, bhikkhave, sappurisassa ye te samaṇabrāhmaṇā saddhāsaddhāUna confianza en el Buddha que da la disposición a poner sus enseñanzas en práctica. La fe se vuelve inquebrantable al alcanzar la entrada en la corriente (ver sotāpanna), ya que las enseñanzas han sido confirmadas en la propia experiencia.Ver en el glosario hirimanto ottappino bahussutā āraddhavīriyā upaṭṭhitassatino paññavanto tyāssa mittā honti, te sahāyā.
Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisabhatti hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisabhatti hoti? Idha, bhikkhave, sappurisassa ye te samaṇabrāhmaṇā saddhāsaddhāUna confianza en el Buddha que da la disposición a poner sus enseñanzas en práctica. La fe se vuelve inquebrantable al alcanzar la entrada en la corriente (ver sotāpanna), ya que las enseñanzas han sido confirmadas en la propia experiencia.Ver en el glosario hirimanto ottappino bahussutā āraddhavīriyā upaṭṭhitassatino paññavanto tyāssa mittā honti, te sahāyā. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisabhatti hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisacintī hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso nevattabyābādhāya ceteti, na parabyābādhāya ceteti, na ubhayabyābādhāya ceteti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisacintī hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisacintī hoti?
Idha, bhikkhave, sappuriso nevattabyābādhāya ceteti, na parabyābādhāya ceteti, na ubhayabyābādhāya ceteti.
Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisacintī hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisacintī hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso nevattabyābādhāya ceteti, na parabyābādhāya ceteti, na ubhayabyābādhāya ceteti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisacintī hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisamantī hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso nevattabyābādhāya manteti, na parabyābādhāya manteti, na ubhayabyābādhāya manteti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisamantī hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisamantī hoti?
Idha, bhikkhave, sappuriso nevattabyābādhāya manteti, na parabyābādhāya manteti, na ubhayabyābādhāya manteti.
Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisamantī hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisamantī hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso nevattabyābādhāya manteti, na parabyābādhāya manteti, na ubhayabyābādhāya manteti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisamantī hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisavāco hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso musāvādā paṭivirato hoti, pisuṇāya vācāya paṭivirato hoti, pharusāya vācāya paṭivirato hoti, samphappalāpā paṭivirato hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisavāco hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisavāco hoti?
Idha, bhikkhave, sappuriso musāvādā paṭivirato hoti, pisuṇāya vācāya paṭivirato hoti, pharusāya vācāya paṭivirato hoti, samphappalāpā paṭivirato hoti.
Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisavāco hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisavāco hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso musāvādā paṭivirato hoti, pisuṇāya vācāya paṭivirato hoti, pharusāya vācāya paṭivirato hoti, samphappalāpā paṭivirato hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisavāco hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisakammanto hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso pāṇātipātā paṭivirato hoti, adinnādānā paṭivirato hoti, kāmesumicchācārā paṭivirato hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisakammanto hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisakammanto hoti?
Idha, bhikkhave, sappuriso pāṇātipātā paṭivirato hoti, adinnādānā paṭivirato hoti, kāmesumicchācārā paṭivirato hoti.
Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisakammanto hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisakammanto hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso pāṇātipātā paṭivirato hoti, adinnādānā paṭivirato hoti, kāmesumicchācārā paṭivirato hoti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisakammanto hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisadiṭṭhi hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso evaṁdiṭṭhi hoti: ‘atthi dinnaṁ, atthi yiṭṭhaṁ, atthi hutaṁ, atthi sukatadukkaṭānaṁ kammānaṁ phalaṁ vipāko, atthi ayaṁ loko, atthi paro loko, atthi mātā, atthi pitā, atthi sattā opapātikā, atthi loke samaṇabrāhmaṇā sammaggatā sammāpaṭipannā ye imañca lokaṁ parañca lokaṁ sayaṁ abhiññā sacchikatvā pavedentī’ti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisadiṭṭhi hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisadiṭṭhi hoti?
Idha, bhikkhave, sappuriso evaṁdiṭṭhi hoti:
‘atthi dinnaṁ, atthi yiṭṭhaṁ, atthi hutaṁ, atthi sukatadukkaṭānaṁ kammānaṁ phalaṁ vipāko, atthi ayaṁ loko, atthi paro loko, atthi mātā, atthi pitā, atthi sattā opapātikā, atthi loke samaṇabrāhmaṇā sammaggatā sammāpaṭipannā ye imañca lokaṁ parañca lokaṁ sayaṁ abhiññā sacchikatvā pavedentī’ti.
Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisadiṭṭhi hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisadiṭṭhi hoti? Idha, bhikkhave, sappuriso evaṁdiṭṭhi hoti: ‘atthi dinnaṁ, atthi yiṭṭhaṁ, atthi hutaṁ, atthi sukatadukkaṭānaṁ kammānaṁ phalaṁ vipāko, atthi ayaṁ loko, atthi paro loko, atthi mātā, atthi pitā, atthi sattā opapātikā, atthi loke samaṇabrāhmaṇā sammaggatā sammāpaṭipannā ye imañca lokaṁ parañca lokaṁ sayaṁ abhiññā sacchikatvā pavedentī’ti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisadiṭṭhi hoti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisadānaṁ deti? Idha, bhikkhave, sappuriso sakkaccaṁ dānaṁ deti, sahatthā dānaṁ deti, cittīkatvā dānaṁ deti, anapaviṭṭhaṁ dānaṁ deti, āgamanadiṭṭhiko dānaṁ deti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisadānaṁ deti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisadānaṁ deti?
Idha, bhikkhave, sappuriso sakkaccaṁ dānaṁ deti, sahatthā dānaṁ deti, cittīkatvā dānaṁ deti, anapaviṭṭhaṁ dānaṁ deti, āgamanadiṭṭhiko dānaṁ deti.
Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisadānaṁ deti.

Kathañca, bhikkhave, sappuriso sappurisadānaṁ deti? Idha, bhikkhave, sappuriso sakkaccaṁ dānaṁ deti, sahatthā dānaṁ deti, cittīkatvā dānaṁ deti, anapaviṭṭhaṁ dānaṁ deti, āgamanadiṭṭhiko dānaṁ deti. Evaṁ kho, bhikkhave, sappuriso sappurisadānaṁ deti.

So, bhikkhave, sappuriso evaṁ saddhammasamannāgato, evaṁ sappurisabhatti, evaṁ sappurisacintī, evaṁ sappurisamantī, evaṁ sappurisavāco, evaṁ sappurisakammanto, evaṁ sappurisadiṭṭhi; evaṁ sappurisadānaṁ datvā kāyassa bhedā paraṁ maraṇā yā sappurisānaṁ gati tattha upapajjati. Kā ca, bhikkhave, sappurisānaṁ gati? Devamahattatā vā manussamahattatā vā”ti.

So, bhikkhave, sappuriso evaṁ saddhammasamannāgato, evaṁ sappurisabhatti, evaṁ sappurisacintī, evaṁ sappurisamantī, evaṁ sappurisavāco, evaṁ sappurisakammanto, evaṁ sappurisadiṭṭhi;
evaṁ sappurisadānaṁ datvā kāyassa bhedā paraṁ maraṇā yā sappurisānaṁ gati tattha upapajjati.
Kā ca, bhikkhave, sappurisānaṁ gati?
Devamahattatā vā manussamahattatā vā”ti.

So, bhikkhave, sappuriso evaṁ saddhammasamannāgato, evaṁ sappurisabhatti, evaṁ sappurisacintī, evaṁ sappurisamantī, evaṁ sappurisavāco, evaṁ sappurisakammanto, evaṁ sappurisadiṭṭhi; evaṁ sappurisadānaṁ datvā kāyassa bhedā paraṁ maraṇā yā sappurisānaṁ gati tattha upapajjati. Kā ca, bhikkhave, sappurisānaṁ gati? Devamahattatā vā manussamahattatā vā”ti.

Idamavoca bhagavā. Attamanā te bhikkhū bhagavato bhāsitaṁ abhinandunti.

Idamavoca bhagavā.
Attamanā te bhikkhū bhagavato bhāsitaṁ abhinandunti.

Idamavoca bhagavā. Attamanā te bhikkhū bhagavato bhāsitaṁ abhinandunti.

Cūḷapuṇṇamasuttaṁ niṭṭhitaṁ dasamaṁ.

Cūḷapuṇṇamasuttaṁ niṭṭhitaṁ dasamaṁ.

Cūḷapuṇṇamasuttaṁ niṭṭhitaṁ dasamaṁ.

Devadahavaggo niṭṭhito paṭhamo.

Devadahavaggo niṭṭhito paṭhamo.

Devadahavaggo niṭṭhito paṭhamo.

Tassuddānaṁ

Tassuddānaṁ

Tassuddānaṁ

Devadahaṁ pañcattayaṁ, Kinti sāma sunakkhattaṁ; Sappāya gaṇa gopaka— Mahāpuṇṇa cūḷapuṇṇañcāti.

Devadahaṁ pañcattayaṁ,
Kinti sāma sunakkhattaṁ;
Sappāya gaṇa gopaka—
Mahāpuṇṇa cūḷapuṇṇañcāti.

Devadahaṁ pañcattayaṁ, Kinti sāma sunakkhattaṁ; Sappāya gaṇa gopaka—Mahāpuṇṇa cūḷapuṇṇañcāti.

AnteriorEl ladrón del aromaSN 9.14·GandhatthenasuttaUn bhikkhu se baña en un estanque y huele un loto. Una deidad lo acusa de ser un “ladrón de aroma”. Para una persona que vive una vida de pureza, incl…SiguienteCon IndakaSN 10.1·IndakasuttaUn espíritu local pregunta al Buddha cómo se produce un cuerpo si no hay alma.

Texto original en pali: Mahāsaṅgīti Tipiṭaka Buddhavasse 2500.

Datos pali, segmentación, variantes y metadatos: importados desde SuttaCentral.

Traducción al español: Federico Angulo.

Gestionar consentimiento

🍪 En KarunaPura usamos cookies para ofrecerte una experiencia más consciente y respetuosa.

Funcionales Siempre activo
Estas cookies son esenciales para el funcionamiento básico de la web y no se pueden desactivar.
Permiten recordar tus ajustes y preferencias para que tu experiencia sea más fluida.
El almacenamiento o acceso técnico es necesario para la finalidad legítima de almacenar preferencias no solicitadas por el abonado o usuario.
Estadísticas
El almacenamiento o acceso técnico que es utilizado exclusivamente con fines estadísticos. Nos ayudan a entender cómo se usa el sitio de forma anónima, para seguir mejorando.
Marketing
Se utilizan para ofrecer contenido personalizado y relevante según tu comportamiento de navegación.
  • Administrar opciones
  • Gestionar los servicios
  • Gestionar {vendor_count} proveedores
  • Leer más sobre estos propósitos
Ver preferencias
  • {title}
  • {title}
  • {title}