PTS vp En 122 PTS cs 1 The king said: ‘In how many ways, Nāgasena, does memory spring up?’
‘In sixteen ways, O king. That is to say: by personal experience, as when the venerable Ānanda, or the devoted woman Khujjuttarā, or any others who had that power, called to mind their previous births—PTS vp Pali 79 or by outward aid, as when others continue to remind one who is by nature forgetful—or by the impression made by the greatness of some occasion, as kings remember their coronation day, or as we remember the day of our conversion-by the impression made by joy, as when one remembers that which gave him pleasure—or by the impression made by sorrow, as when one remembers that which pained him—or from similarity of appearance, as on seeing one like them we call to mind the mother or father or sister or brother, or on seeing a camel or an ox or an ass we call to mind others like them—or by difference of appearance, as when we remember that such and such a colour, sound, smell, taste, or touch belong to such and such a thing—or by the knowledge of speech, as when one who is by nature forgetful is reminded by others and then himself remembers—or by a sign, as when we recognise a draught bullock by a brand mark or some other sign-or from effort to recollect as when one by PTS vp En 123 nature forgetful is made to recollect by being urged again and again: “try and think of it"—or by calculation, as when one knows by the training he has received in writing that such and such a letter ought to follow after such and such a one—or by arithmetic, as when accountants do big sums by their knowledge of figures—or by learning by heart, as the repeaters of the scriptures by their skill in learning by heart recollect so much—PTS vp Pali 80 or by meditation, as when a BhikkhubhikkhuUn hombre que ha renunciado a la vida de hogar para vivir una vida de virtud elevada (ver sīla) de acuerdo con el Vinaya en general, y las reglas del Pātimokkha en particular. La raíz de la palabra significa «mendicante», es decir, uno que vive de limosnas. Como el masculino se usa como género por defecto en pali, el término bhikkhu a menudo incluye también a las monjas, por lo que «mendicante» puede usarse como traducción de género neutro. Ver saṅgha, parisā, upasampadā.Ver en el glosario calls to mind his temporary states in days gone by—by reference to a book, as when kings calling to mind a previous regulation, say: “Bring the book here,” and remind themselves out of that—or by a pledge, as when at the sight of goods deposited a man recollects (the circumstances under which they were pledged)—or by association, as when one remembers a thing because one has seen it, or a sound because one has heard it, or an odour because one has smelt it, or a touch because one has felt it, or a concept because one has perceived it.’
‘Very good, Nāgasena!’
Rājā āha—“bhantebhanteEn los textos pali, se usa como vocativo para dirigirse al Buddha o a un monje budista. En el uso moderno a menudo se emplea también como título.Ver en el glosario nāgasena, katihākārehi satisatiAtención plena, memoria, poderes de referencia y retención. En algunos contextos, la palabra sati cuando se usa sola cubre también la alerta (sampajañña).Ver en el glosario uppajjatī”ti? “Sattarasahākārehi, mahārāja, sati uppajjatī”ti. “Katamehi sattarasahākārehī”ti? “Abhijānatopi, mahārāja, sati uppajjati, kaṭumikāyapi sati uppajjati, oḷārikaviññāṇatopi sati uppajjati, hitaviññāṇatopi sati uppajjati, ahitaviññāṇatopi sati uppajjati, sabhāganimittatopi sati uppajjati, visabhāganimittatopi sati uppajjati, kathābhiññāṇatopi sati uppajjati, lakkhaṇatopi sati uppajjati, sāraṇatopi sati uppajjati, muddātopi sati uppajjati, gaṇanātopi sati uppajjati, dhāraṇatopi sati uppajjati, bhāvanatopi sati uppajjati, potthakanibandhanatopi sati uppajjati, upanikkhepatopi sati uppajjati, anubhūtatopi sati uppajjatīti.
“
bhantebhanteEn los textos pali, se usa como vocativo para dirigirse al Buddha o a un monje budista. En el uso moderno a menudo se emplea también como título.Ver en el glosario nāgasena, katihākārehi
satisatiAtención plena, memoria, poderes de referencia y retención. En algunos contextos, la palabra sati cuando se usa sola cubre también la alerta (sampajañña).Ver en el glosario uppajjatī”ti?
“Sattarasahākārehi, mahārāja, sati uppajjatī”ti.
“Katamehi sattarasahākārehī”ti?
“Abhijānatopi, mahārāja, sati uppajjati, kaṭumikāyapi sati uppajjati, oḷārikaviññāṇatopi sati uppajjati, hitaviññāṇatopi sati uppajjati, ahitaviññāṇatopi sati uppajjati, sabhāganimittatopi sati uppajjati, visabhāganimittatopi sati uppajjati, kathābhiññāṇatopi sati uppajjati, lakkhaṇatopi sati uppajjati, sāraṇatopi sati uppajjati, muddātopi sati uppajjati, gaṇanātopi sati uppajjati, dhāraṇatopi sati uppajjati, bhāvanatopi sati uppajjati, potthakanibandhanatopi sati uppajjati, upanikkhepatopi sati uppajjati, anubhūtatopi sati uppajjatīti.
Rājā āha—“bhantebhanteEn los textos pali, se usa como vocativo para dirigirse al Buddha o a un monje budista. En el uso moderno a menudo se emplea también como título.Ver en el glosario nāgasena, katihākārehi satisatiAtención plena, memoria, poderes de referencia y retención. En algunos contextos, la palabra sati cuando se usa sola cubre también la alerta (sampajañña).Ver en el glosario uppajjatī”ti? “Sattarasahākārehi, mahārāja, sati uppajjatī”ti. “Katamehi sattarasahākārehī”ti? “Abhijānatopi, mahārāja, sati uppajjati, kaṭumikāyapi sati uppajjati, oḷārikaviññāṇatopi sati uppajjati, hitaviññāṇatopi sati uppajjati, ahitaviññāṇatopi sati uppajjati, sabhāganimittatopi sati uppajjati, visabhāganimittatopi sati uppajjati, kathābhiññāṇatopi sati uppajjati, lakkhaṇatopi sati uppajjati, sāraṇatopi sati uppajjati, muddātopi sati uppajjati, gaṇanātopi sati uppajjati, dhāraṇatopi sati uppajjati, bhāvanatopi sati uppajjati, potthakanibandhanatopi sati uppajjati, upanikkhepatopi sati uppajjati, anubhūtatopi sati uppajjatīti.
Kathaṁ abhijānato sati uppajjati? Yathā, mahārāja, āyasmā ca ānando khujjuttarā ca upāsikāupāsikāUna seguidora laica femenina del Buddha. Comparar con parisā.Ver en el glosario, ye vā pana aññepi keci jātissarā jātiṁ saranti, evaṁ abhijānato sati uppajjati.
Kathaṁ abhijānato sati uppajjati?
Yathā, mahārāja, āyasmā ca ānando khujjuttarā ca
upāsikāupāsikāUna seguidora laica femenina del Buddha. Comparar con parisā.Ver en el glosario, ye vā pana aññepi keci jātissarā jātiṁ saranti, evaṁ abhijānato sati uppajjati.
Kathaṁ abhijānato sati uppajjati? Yathā, mahārāja, āyasmā ca ānando khujjuttarā ca upāsikāupāsikāUna seguidora laica femenina del Buddha. Comparar con parisā.Ver en el glosario, ye vā pana aññepi keci jātissarā jātiṁ saranti, evaṁ abhijānato sati uppajjati.
Kathaṁ kaṭumikāya sati uppajjati? Yo pakatiyā muṭṭhassatiko, pare ca taṁ sarāpanatthaṁ nibandhanti, evaṁ kaṭumikāya sati uppajjati.
Kathaṁ kaṭumikāya sati uppajjati?
Yo pakatiyā muṭṭhassatiko, pare ca taṁ sarāpanatthaṁ nibandhanti, evaṁ kaṭumikāya sati uppajjati.
Kathaṁ kaṭumikāya sati uppajjati? Yo pakatiyā muṭṭhassatiko, pare ca taṁ sarāpanatthaṁ nibandhanti, evaṁ kaṭumikāya sati uppajjati.
Kathaṁ oḷārikaviññāṇato sati uppajjati? Yadā rajje vā abhisitto hoti, sotāpattiphalaṁ vā patto hoti, evaṁ oḷārikaviññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ oḷārikaviññāṇato sati uppajjati?
Yadā rajje vā abhisitto hoti, sotāpattiphalaṁ vā patto hoti, evaṁ oḷārikaviññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ oḷārikaviññāṇato sati uppajjati? Yadā rajje vā abhisitto hoti, sotāpattiphalaṁ vā patto hoti, evaṁ oḷārikaviññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ hitaviññāṇato sati uppajjati? Yamhi sukhāpito, ‘amukasmiṁ evaṁ sukhāpito’ti sarati, evaṁ hitaviññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ hitaviññāṇato sati uppajjati?
Yamhi sukhāpito, ‘amukasmiṁ evaṁ sukhāpito’ti sarati, evaṁ hitaviññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ hitaviññāṇato sati uppajjati? Yamhi sukhāpito, ‘amukasmiṁ evaṁ sukhāpito’ti sarati, evaṁ hitaviññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ ahitaviññāṇato sati uppajjati? Yamhi dukkhāpito, ‘amukasmiṁ evaṁ dukkhāpito’ti sarati, evaṁ ahitaviññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ ahitaviññāṇato sati uppajjati?
Yamhi dukkhāpito, ‘amukasmiṁ evaṁ dukkhāpito’ti sarati, evaṁ ahitaviññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ ahitaviññāṇato sati uppajjati? Yamhi dukkhāpito, ‘amukasmiṁ evaṁ dukkhāpito’ti sarati, evaṁ ahitaviññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ sabhāganimittato sati uppajjati? Sadisaṁ puggalaṁ disvā mātaraṁ vā pitaraṁ vā bhātaraṁ vā bhaginiṁ vā sarati, oṭṭhaṁ vā goṇaṁ vā gadrabhaṁ vā disvā aññaṁ tādisaṁ oṭṭhaṁ vā goṇaṁ vā gadrabhaṁ vā sarati, evaṁ sabhāganimittato sati uppajjati.
Kathaṁ sabhāganimittato sati uppajjati?
Sadisaṁ puggalaṁ disvā mātaraṁ vā pitaraṁ vā bhātaraṁ vā bhaginiṁ vā sarati, oṭṭhaṁ vā goṇaṁ vā gadrabhaṁ vā disvā aññaṁ tādisaṁ oṭṭhaṁ vā goṇaṁ vā gadrabhaṁ vā sarati, evaṁ sabhāganimittato sati uppajjati.
Kathaṁ sabhāganimittato sati uppajjati? Sadisaṁ puggalaṁ disvā mātaraṁ vā pitaraṁ vā bhātaraṁ vā bhaginiṁ vā sarati, oṭṭhaṁ vā goṇaṁ vā gadrabhaṁ vā disvā aññaṁ tādisaṁ oṭṭhaṁ vā goṇaṁ vā gadrabhaṁ vā sarati, evaṁ sabhāganimittato sati uppajjati.
Kathaṁ visabhāganimittato sati uppajjati? Asukassa nāmanāmaOriginalmente se refería a la función psicológica central de conceptualizar y nombrar cosas. Gradualmente evolucionó para abarcar todos los fenómenos mentales. En los suttas a veces se define como vedanā (sensación), saññā (percepción), cetanā (intención, volición), phassa (contacto sensorial), y manasikāra (atención, advertencia). Comparar con rūpa. En el Abhidhamma, nāma pasó a referirse a los componentes mentales de los cinco khandhas.Ver en el glosario vaṇṇo ediso, saddo ediso, gandho ediso, raso ediso, phoṭṭhabbo edisoti sarati, evampi visabhāganimittatopi sati uppajjati.
Kathaṁ visabhāganimittato sati uppajjati?
Asukassa
nāmanāmaOriginalmente se refería a la función psicológica central de conceptualizar y nombrar cosas. Gradualmente evolucionó para abarcar todos los fenómenos mentales. En los suttas a veces se define como vedanā (sensación), saññā (percepción), cetanā (intención, volición), phassa (contacto sensorial), y manasikāra (atención, advertencia). Comparar con rūpa. En el Abhidhamma, nāma pasó a referirse a los componentes mentales de los cinco khandhas.Ver en el glosario vaṇṇo ediso, saddo ediso, gandho ediso, raso ediso, phoṭṭhabbo edisoti sarati, evampi visabhāganimittatopi sati uppajjati.
Kathaṁ visabhāganimittato sati uppajjati? Asukassa nāmanāmaOriginalmente se refería a la función psicológica central de conceptualizar y nombrar cosas. Gradualmente evolucionó para abarcar todos los fenómenos mentales. En los suttas a veces se define como vedanā (sensación), saññā (percepción), cetanā (intención, volición), phassa (contacto sensorial), y manasikāra (atención, advertencia). Comparar con rūpa. En el Abhidhamma, nāma pasó a referirse a los componentes mentales de los cinco khandhas.Ver en el glosario vaṇṇo ediso, saddo ediso, gandho ediso, raso ediso, phoṭṭhabbo edisoti sarati, evampi visabhāganimittatopi sati uppajjati.
Kathaṁ kathābhiññāṇato sati uppajjati? Yo pakatiyā muṭṭhassatiko hoti, taṁ pare sarāpenti, tena so sarati, evaṁ kathābhiññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ kathābhiññāṇato sati uppajjati?
Yo pakatiyā muṭṭhassatiko hoti, taṁ pare sarāpenti, tena so sarati, evaṁ kathābhiññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ kathābhiññāṇato sati uppajjati? Yo pakatiyā muṭṭhassatiko hoti, taṁ pare sarāpenti, tena so sarati, evaṁ kathābhiññāṇato sati uppajjati.
Kathaṁ lakkhaṇato sati uppajjati? Yo pakatiyā balībaddānaṁ aṅgena jānāti, lakkhaṇena jānāti, evaṁ lakkhaṇato sati uppajjati.
Kathaṁ lakkhaṇato sati uppajjati?
Yo pakatiyā balībaddānaṁ aṅgena jānāti, lakkhaṇena jānāti, evaṁ lakkhaṇato sati uppajjati.
Kathaṁ lakkhaṇato sati uppajjati? Yo pakatiyā balībaddānaṁ aṅgena jānāti, lakkhaṇena jānāti, evaṁ lakkhaṇato sati uppajjati.
Kathaṁ sāraṇato sati uppajjati? Yo pakatiyā muṭṭhassatiko hoti, yo taṁ ‘sarāhi bho, sarāhi bho’ti punappunaṁ sarāpeti, evaṁ sāraṇato sati uppajjati.
Kathaṁ sāraṇato sati uppajjati?
Yo pakatiyā muṭṭhassatiko hoti, yo taṁ ‘sarāhi bho, sarāhi bho’ti punappunaṁ sarāpeti, evaṁ sāraṇato sati uppajjati.
Kathaṁ sāraṇato sati uppajjati? Yo pakatiyā muṭṭhassatiko hoti, yo taṁ ‘sarāhi bho, sarāhi bho’ti punappunaṁ sarāpeti, evaṁ sāraṇato sati uppajjati.
Kathaṁ muddāto sati uppajjati? Lipiyā sikkhitattā jānāti ‘imassa akkharassa anantaraṁ imaṁ akkharaṁ kātabban’ti evaṁ muddāto sati uppajjati.
Kathaṁ muddāto sati uppajjati?
Lipiyā sikkhitattā jānāti ‘imassa akkharassa anantaraṁ imaṁ akkharaṁ kātabban’ti evaṁ muddāto sati uppajjati.
Kathaṁ muddāto sati uppajjati? Lipiyā sikkhitattā jānāti ‘imassa akkharassa anantaraṁ imaṁ akkharaṁ kātabban’ti evaṁ muddāto sati uppajjati.
Kathaṁ gaṇanāto sati uppajjati? Gaṇanāya sikkhitattā gaṇakā bahumpi gaṇenti, evaṁ gaṇanāto sati uppajjati.
Kathaṁ gaṇanāto sati uppajjati?
Gaṇanāya sikkhitattā gaṇakā bahumpi gaṇenti, evaṁ gaṇanāto sati uppajjati.
Kathaṁ gaṇanāto sati uppajjati? Gaṇanāya sikkhitattā gaṇakā bahumpi gaṇenti, evaṁ gaṇanāto sati uppajjati.
Kathaṁ dhāraṇato sati uppajjati? Dhāraṇāya sikkhitattā dhāraṇakā bahumpi dhārenti, evaṁ dhāraṇato sati uppajjati.
Kathaṁ dhāraṇato sati uppajjati?
Dhāraṇāya sikkhitattā dhāraṇakā bahumpi dhārenti, evaṁ dhāraṇato sati uppajjati.
Kathaṁ dhāraṇato sati uppajjati? Dhāraṇāya sikkhitattā dhāraṇakā bahumpi dhārenti, evaṁ dhāraṇato sati uppajjati.
Kathaṁ bhāvanāto sati uppajjati? Idha bhikkhubhikkhuUn hombre que ha renunciado a la vida de hogar para vivir una vida de virtud elevada (ver sīla) de acuerdo con el Vinaya en general, y las reglas del Pātimokkha en particular. La raíz de la palabra significa «mendicante», es decir, uno que vive de limosnas. Como el masculino se usa como género por defecto en pali, el término bhikkhu a menudo incluye también a las monjas, por lo que «mendicante» puede usarse como traducción de género neutro. Ver saṅgha, parisā, upasampadā.Ver en el glosario anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati, seyyathidaṁ—ekampi jātiṁ dvepi jātiyo …pe… iti sākāraṁ sauddesaṁ pubbenivāsaṁ anussarati, evaṁ bhāvanāto sati uppajjati.
Kathaṁ bhāvanāto sati uppajjati?
Idha
bhikkhubhikkhuUn hombre que ha renunciado a la vida de hogar para vivir una vida de virtud elevada (ver sīla) de acuerdo con el Vinaya en general, y las reglas del Pātimokkha en particular. La raíz de la palabra significa «mendicante», es decir, uno que vive de limosnas. Como el masculino se usa como género por defecto en pali, el término bhikkhu a menudo incluye también a las monjas, por lo que «mendicante» puede usarse como traducción de género neutro. Ver saṅgha, parisā, upasampadā.Ver en el glosario anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati, seyyathidaṁ—
ekampi jātiṁ dvepi jātiyo …pe…
iti sākāraṁ sauddesaṁ pubbenivāsaṁ anussarati, evaṁ bhāvanāto sati uppajjati.
Kathaṁ bhāvanāto sati uppajjati? Idha bhikkhubhikkhuUn hombre que ha renunciado a la vida de hogar para vivir una vida de virtud elevada (ver sīla) de acuerdo con el Vinaya en general, y las reglas del Pātimokkha en particular. La raíz de la palabra significa «mendicante», es decir, uno que vive de limosnas. Como el masculino se usa como género por defecto en pali, el término bhikkhu a menudo incluye también a las monjas, por lo que «mendicante» puede usarse como traducción de género neutro. Ver saṅgha, parisā, upasampadā.Ver en el glosario anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati, seyyathidaṁ—ekampi jātiṁ dvepi jātiyo …pe… iti sākāraṁ sauddesaṁ pubbenivāsaṁ anussarati, evaṁ bhāvanāto sati uppajjati.
Kathaṁ potthakanibandhanato sati uppajjati? Rājāno anusāsaniyaṁ assarantā etaṁ potthakaṁ āharathāti, tena potthakena anussaranti, evaṁ potthakanibandhanato sati uppajjati.*assarantā → anussarantā (bj, maku, pts-vp-pli1)
Kathaṁ potthakanibandhanato sati uppajjati?
Rājāno anusāsaniyaṁ assarantā etaṁ potthakaṁ āharathāti, tena potthakena anussaranti, evaṁ potthakanibandhanato sati uppajjati.*assarantā → anussarantā (bj, maku, pts-vp-pli1)
Kathaṁ potthakanibandhanato sati uppajjati? Rājāno anusāsaniyaṁ assarantā etaṁ potthakaṁ āharathāti, tena potthakena anussaranti, evaṁ potthakanibandhanato sati uppajjati.*assarantā → anussarantā (bj, maku, pts-vp-pli1)
Kathaṁ upanikkhepato sati uppajjati? Upanikkhittaṁ bhaṇḍaṁ disvā sarati, evaṁ upanikkhepato sati uppajjati.
Kathaṁ upanikkhepato sati uppajjati?
Upanikkhittaṁ bhaṇḍaṁ disvā sarati, evaṁ upanikkhepato sati uppajjati.
Kathaṁ upanikkhepato sati uppajjati? Upanikkhittaṁ bhaṇḍaṁ disvā sarati, evaṁ upanikkhepato sati uppajjati.
Kathaṁ anubhūtato sati uppajjati? Diṭṭhattā rūpaṁ sarati, sutattā saddaṁ sarati, ghāyitattā gandhaṁ sarati, sāyitattā rasaṁ sarati, phuṭṭhattā phoṭṭhabbaṁ sarati, viññātattā dhammaṁ sarati, evaṁ anubhūtato sati uppajjati. Imehi kho, mahārāja, sattarasahākārehi sati uppajjatī”ti.
Kathaṁ anubhūtato sati uppajjati?
Diṭṭhattā rūpaṁ sarati, sutattā saddaṁ sarati, ghāyitattā gandhaṁ sarati, sāyitattā rasaṁ sarati, phuṭṭhattā phoṭṭhabbaṁ sarati, viññātattā dhammaṁ sarati, evaṁ anubhūtato sati uppajjati.
Imehi kho, mahārāja, sattarasahākārehi sati uppajjatī”ti.
Kathaṁ anubhūtato sati uppajjati? Diṭṭhattā rūpaṁ sarati, sutattā saddaṁ sarati, ghāyitattā gandhaṁ sarati, sāyitattā rasaṁ sarati, phuṭṭhattā phoṭṭhabbaṁ sarati, viññātattā dhammaṁ sarati, evaṁ anubhūtato sati uppajjati. Imehi kho, mahārāja, sattarasahākārehi sati uppajjatī”ti.
“Kallosi, bhante nāgasenā”ti.
“Kallosi, bhante nāgasenā”ti.
“Kallosi, bhante nāgasenā”ti.
Satiuppajjanapañho paṭhamo.*Satiuppajjanapañho → satiākārapañho (maku)
Satiuppajjanapañho paṭhamo.*Satiuppajjanapañho → satiākārapañho (maku)
Satiuppajjanapañho paṭhamo.*Satiuppajjanapañho → satiākārapañho (maku)